Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje za dnevni list “DAN”:
1.Šta su nadležne institucije preduzele po pitanju sprečavanja nelegalne eksploatacije šljunka iz Morače i ko je najslabija karika u tom lancu?
Prije svega, želio bih da podsjetim da se Regionalni vodovod već duže vrijeme susreće sa trendom pada izdašnosti izvorišta ,,Bolje sestre“, koje snabdijeva vodom Crnogorsko primorje.
Ovaj pad izdašnosti nastao je, pored klimatskih promjena, prevashodno zbog ozbiljne devastacije izvorišta ,,Bolje sestre“. I pored toga što su u skladu sa Rješenjem Uprave za vode, od 01. 10. 2008. godine, kojim su utvrđene sanitarne zaštitne zone izvorišta ,,Bolje sestre“ strogo zabranjene bilo kakve privredne aktivnosti u koritu i priobalnom području rijeke Morače, desilo se suprotno. Došlo je do intezivne nelegalne i nedozvoljene eksploatacije pijeska. Iskopi u koritu rijeke Morače vrše se već do 2,5 mnv, iako je Elaboratom o zaštiti životnog sredine jasno naznačeno da se ti iskopi ne smiju vršiti ispod 10 mnv.
Sa nekadašnjih 2600 l/s, izdašnost izvorišta je tokom posljednjih ljetnih sezona padala na 265 l/s sa tendencijom da izvorište, koje je je od strane UNESKA proglašeno među 150 najznačajnijih karstnih izvorišta u svijetu, presuši, odnosno nestane. Regionalni vodovod je intezivno od 2015. godine upozoravao i upozorava nadležne državne organe i institucije na problem pada izdašnosti izvorišta, odnosno na opasnost da se Crnogorskom primorju neće moći obezbijediti neophodne količine vode.
Pitate ko je najslabija karika u lancu zaštite korita rijeke Morače, odnosno izvorišta ,,Bolje sestre“. Možda je bolje postaviti pitanje: Ko je kriv za takvo stanje? Krivca treba tražiti od samog početka devastacije korita rijeke Morače. Jednostavno se tamo nije smio naći bilo kakav objekat, a još manje obavljati bilo kakva privredna aktivnost. Zato su, prije svega krivi ljudi i kompanije koje vrše nelegalnu eksploataciju pijeska i šljunka. Nažalost, ništa manje nijesu krivi državni organi i institucije, odnosno ljudi koji su se nalazili i koji se nalaze na njihovom čelu, jer od pojave prve nelegalne eksplatacije šljunka i pijeska pa do danas, i pored brojnih apela Regionalnog vodovoda, nijesu uradili bilo šta konkretno, odnosno nijesu izvršavali i ne izvršavaju svoje zakonske obaveze. Umjesto da se u startu sruše nelegalno podignuti objekti i zabrani nelegalna i nedozvoljena eksploatacija šljunka i pijeska, mi smo danas došli do situacije koju sam naveo i koja je mnogo alarmantnija nego što se čini na prvi pogled. Zatajile su sve inspekcijske službe čija je ovo nadležnost, policija i tužilaštvo. Ništa manje nijesu krivi donosioci političkih odluka. Jednostavno svi su ,,žmurili“ na sve navedene aktivnosti. U razloge njihovog ,,žmurenja“ ovom prilikom ne želim da ulazim. Plašim se da će njihovo ,,žmurenje“ Crnogorsko primorje i državu Crnu Goru skupo koštati. Naime, takva situacija umnogome ugrožava opstanak i dalji razvoj turizma kao strateške privredne grane koja u značajnoj mjeri „puni“ budžet Crne Gore. O posljedicama kako kratkoročnim tako i dugoročnim ne smije se ni razmišljati. Mnogo vremena bi bilo neophodno da se povrati ugled i turistička klijentela koja posjećuje Crnogorsko primorje, ukoliko se ne obezbijede dovoljne količine vode Crnogorskom primorju.
Država je trebala da sprovede zakone, da procesuira lica koja i danas kradu državno dobro, uništavaju životnu sredinu, uzurpiraju državno zemljište. Država ima sve mehanizme da sruši nelegalne separacije, da konfiskuje mašine kojima se vrši krivično djelo i procesuira odgovorne i naplati štetu. Stvari su veoma jednostavne, samo je potrebna volja državnih institucija iz kojih treba ukloniti korumpirane službenike, kako bi se oslobodila državna imovina. Ono što je strašno da se više od decenije krađa odvijala uz amin države.
Moram izraziti zahvalnost Vladi Crne Gore, Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na razumijevanju koje, rekao bih po prvi put, iskazuju u posljednjem periodu po ovom pitanju. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je formiralno Operativni međuresorni tim, sa zadatkom da se se prije svega bavi zaštitom korita i priobalnog područja rijeke Morače. Moram da kažem da se, nažalost, nije daleko odmaklo i da Operativni tim nije ispunio svoj zadatak, odnosno naša očekivanja. Jednostavno se nastavila ista praksa nezamjeranja i neulaženja u rješavanje srži problema na pravi način. Sastančenje bez konkretnih operativnih aktivnosti na terenu ne znači, niti može značiti mnogo. Nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska se i dalje vrši i za nju još uvijek nemamo adekvatne sankcije. Hrabre nas odlučni stavovi koji su se čuli na posljednjoj sjednici Vlade Crne Gore i bude nadu da će se konačno i drugi nadležni organi i instucije odlučno suprostaviti navedenim nedozvoljenim aktivnostima.
Sve zavisi od postupanja nadležnih institucija, te imajući u vidu značaj izvorišta Bolje Sestre za ukupan društveno-ekonomski razvoj Crne Gore, neophodno je da se, uz Regionalni vodovod i naučnu zajednicu, u navedenu problematiku na sistemski način uključe svi relevantni državni organi koji su institucijalno zaduženi i odgovorni za stanje životne sredine i upravljanje vodama.
Potrebno je da se zajedničkim snagama prekine nelegalna eksplotacija šljunka i najzad stane na kraj devastaciji čije su posljedice pogubne po životnu sredinu, izvorište Bolje sestre i naravno, po vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja, na čije uspješno funkcionisanje se oslanjaju i prihodi ostvareni od ljetnje turističke sezone.
Svi mi ćemo se morati suočiti sa sudom javnost i snositi svaku vrstu odgovornosti ukoliko već u ovoj ljetnjoj turističkoj sezoni Crnogorskom primorju bude nedostajalo vode. Pitaće nas koliko je ko doprinio svojim radom, odnosno neradom, da se Crnogorskom primorju ne može obezbijediti neophodna količina vode. Tada će, bojim se, za sve već biti kasno.
2.Da li ima dovoljno vode za Crnogorsko primorje i od čega će to u budućnosti zavisiti?
Po prvi put, nakon 12 godina od početka funkcionisanja RVS, Regionalni vodovod, u postojećim uslovima, ne može garantovati kako za predstojeću ljetnu turističku sezonu tako i za sve naredne ljetnje turističke sezone da će biti u mogućnosti da obezbijedi dovoljne količine vode Crnogorskom primorju. Dakle, u postojećim uslovima, vode u dovoljnim količinama neće biti, a tendencija je da je i u narednim ljetnjim turističkim sezonama bude sve manje. Razlozi su jednostavni, izdašnost izvorišta sve više pada, a potreba za vodom na Crnogorskom primorju sve više raste. Bolje sestre su na izdisaju, uzrok je (ne)ljudski faktor.
Regionalni vodovod će, kao uvijek do sada, preuzimati sve neophodne mjere i aktivnosti kako bi funkcionisanje RVS bilo u tehničko-tehnološkom smislu besprekorno. Osnovni cilj je zahvatiti sve raspoložve količine vode i obezbijediti, nakon tretmana, njeno dopremanje do potrošača na Crnogorskom primorju. Ali Regionalni vodovod može zahvatiti samo raspoloživu količinu koja je, nažalost, svakim danom sve manja.
Kao odgovorno Društvo, Regionalni vodovod je kroz neposrednu saradnju sa naučnom zajednicom, pored utvrđivanja uzroka trenda pada izdašnosti izvorišta, nastojao i da se pronađu odgovarajuće mjere i aktivnosti kojim bi se zaustavio dalji pad izdašnosti, odnosno povećala izdašnost izvorišta, kao i obezbijedile dodatne količine vode. Takva rješenja je ponudila Studija ,,Monitoring, kontrola i zaštita izvorišta ,,Bolje sestre“, koja je finansirana iz pretpristupnih fondova Evropske Unije (IPA).
Da bi se moglo realizovati bilo koje od Studijom predloženih rješenja, neophodno je, prije svega, zaustaviti dalju nelegalnu eksplotaciju šljunka i pijeska i ukloniti nelegalne objekte iz korita i priobalnog područja rijeke Morače.
U ovom trenutku izdvajaju se dva hitna rješenja koje je neophodno realizovati: Izgradnja pješčanog nasipa u koritu rijeke Morače, koja treba da zaustavi dalji pad izdašnosti izvorišta ,,Bolje sestre“ i izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode, koje treba da obezbijedi dodatnih 500 l/s vode za Crnogorsko primorje.
Sprovođenje ovih rješenja zahtijeva odgovoran pristup i blisku i kvalitetnu saradnju svih državnih institucija, koje u svojim nadležnostima imaju dodira sa politikom vodosnabdijevanja na Crnogorskom primorju. Neophodno je u najkraćem roku obezbijediti potrebna finansijska sredstva i obezbijediti sve potrebne dozvole za njihovu realizaciju. Ove aktivnosti se moraju sprovesti do početka ljetnje turističke sezone, jer u suprotnom Crnogorsko primorje će biti ,,žedno.”
Dodatno plaše najave Britanske meteorološke službe da će ova 2023. godina biti još jedna u nizu najtoplijih godina u proteklom desetogodišnjem periodu. Čini se da i ovom pitanju, odnosno problemima vezanim za klimatske promjene, koji zahtijevaju odgovoran odnos ne posvećujemo dovoljnu pažnju, ni pojedinačno niti na nivou države.
Rekao bih da će naredna 2023. godina biti presudna za rješavanje navedenih problema, odnosno za ostvarivanje osnovne funkcije RVS i opstanak Regionalnog vodovoda kao Društva.
Samo odgovornim pristupom i bliskom i kvalitetnom saradnjom svih državnih institucija, koje u svojim nadležnostima imaju dodira sa politikom vodosnabdijevanja na Crnogorskom primorju, odnosno kroz koordiniranu saradnju mogu se prevazići nepotrebno nastali problemi urednog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja kako u narednoj tako i svim drugim godinama.
U slučaju nepreduzmanja mjera na sanacije korita rijeke Morače, nastavili se sa nelegalnim aktivnostima eksploatacije pijeska i šljunka u Drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta, i ako se nastavi trend sušnih godina, postoji realan izazov da ni struka ne može garantovati da se neće osjetiti problem sa urednim vodosnabdijevanjem na Crnogorskom primorju. Regionalni vodovod čini sve da prije tog neželjenog ishoda, obezbijeđujući alternativno rješenje i na naučnim osnovama utvrđivanje mjera za sprječavanje daljeg urušavanja izvorišta.
3. Da li je u Crnoj Gori generalno i razvijena svijest o značaju zaštite prirodnih resursa i njihovom značaju za državu, a time i svakog pojedinca?
Crna Gora je Ustavom proklamovana kao ekološka država. To je bio izraz želje i opredjeljenja da se unaprijede ekološki standardi u Crnoj Gori. Reklo bi se da se dalje od tog opredjeljnja nije odmaklo. Nedovoljno se radilo i radi na razvijanju ekološke svijesti kod građana Crne Gore, a u prvom redu kod mlađih generacija. Regionalni vodovod ima sa otpadom na obalama Morače, koji ugrožava izvorište “Bolje sestre”.
Riječ je o lokacijama koje se nalaze uz riječni tok, na terenu gdje se vrši eksploatacija i skladištenje šljunka i pijeska, a koje pripadaju Drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje Sestre. Pored opasnosti zbog nelegalne eksploatacije šljunka i ugrožavanja izdašnosti samog izvorišta “Bolje Sestre”, pravi se i crna ekološka tačka u zoni sanitarne zaštite izvorišta, rijeke Morače i Nacionalnog parka Skadarsko jezero.
Na svakom koraku se susrećemo sa otpadom i smećem, vrši se nekontrolisana sječa šume, gotovo čitavo područje Crne Gore je izloženo nelegalnoj gradnji, pa čak i područje nacionalnih parkova. U koritima rijeka se vrši nedozvoljena eksploatacija šljunka i pijeska, rijeke su zagađene od strane brojnih privrednih subjekata, a u mnogim opštinama ne postoje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, itd, itd.
Svi ti pojedinci, porodice i privredni subjekti nijesu dovoljno svjesni da, ugrožavajući prirodne resurse, direktno nanose štetu, prije svega, sebi pa državi Crnoj Gori, gledano u cjelini. Moramo napraviti dobar obrazovni sistem u kome će se razvijati svijest o značaju prirodnih resursa, kao i organizovati čitav niz aktivnosti koje imaju za cilj edukaciju, odnosno podizanje ekološke svijesti svakog pojedinca, ali i društva u cjelinini.
DOO „Zaštita prostora Crne Gore“ i DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, uz pokroviteljstvo Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, izveli su akciju uklanjanje divljih deponija, čišćenje i uređenja korita rijeke Morače na teritoriji prigradskog naselja Grbavci.
Moramo shvatiti da našu državu i njene resurse moramo ostaviti sljedećim generacijama u znatno boljem stanju nego što je to sada slučaj.
Kao rođeni optimista želim da vjerujem da ćemo svi zajedno uspjeti u tome na radost kako naše tako i svih budućih generacija.