Regionalni vodovod kao investitor sproveo je sve aktivnosti za početak izgradnje privremene ustave u koritu Morače. Glavni projekat privremenog nasipa uradio je Nik Com Nikšić, dok će radove izvoditi Zaštita prostora Crne Gore, saopštio je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić.
U poglavlju Antropogeni uticaj na podzemne vode i izvorište Bolje Sestre sa predlogom aktivnosti i mjera za sanaciji izvorišta bilo je riječi o održivosti izgradnje privremene ustave. Međutim, jedna od sanacionih mjera u pokušaju poboljšanja hidrauličke situacije je izgradnja stalne brane na rijeci Morači.
“Lokacija brane bi, bila između posljednje dionice u selu Lekići i ušća u rijeku Cijevnu i određena je tako da se formira mala akumulacija u njenom zaleđu, naveo je Lakušić.
Suština je u tome, kako je dodao, da se poveća nivo vode u koritu uzvodno od brane, kao i da se uspostavi ponovna hidraulička veza između rijeke i aluvijalnih podzemnih voda, koje su, u značajnoj mjeri, oštećene i poremećene tokom posljednje decenije zbog spuštanja korita Morače, kao posljedice izvlačenja šljunka i pijeska.
Glavnim projektom privremenog nasipa na rijeci Morači jasno su definisani uslovi i značaj nasipa za prihranu izvora Bolje Sestre.
U okviru istraživanja sprovedenog za izradu Plana upravljanja vodama i studije Monitoringa, kontrole i zaštite izvorišta Bolje Sestre, prikupljeno je više Informacija koje govore u prilog potrebi reaktivacije hidrauličke veze izmedu površinskih i podzemnih voda u aluvijumu Morače kod Grbavaca.
Projekat prredviđa zmeđu ostalog:
Korito Morače je na pojedinim lokacijama produbljeno za više od 5 m zbog nekontrolisane eksploatacije šljunka, što je povećalo brzinu toka rijeke i smanjilo prirodno popunjavanje obala;
Utvrđeno je da su vodostaji u bunarima na području Grbavaca opali za više od 3 metra, ako se uporedi period prije otvaranja izvorišta (2007). Takođe je potrebno napomenuti da su mnogi bunari u tom kraju presušili;
Ogledom trasiranja utvrđena je veza sa obodom aluvijuma u Grbavcima i izvorišta Bolje Sestre.
Istovremenom hidrometrijom na vodotoku Morače utvrđen je gubitak vode u koritu od Lekića (ušće Sitnice) do ušća Cijevne, koji u periodu niske vode iznosi 0,7 – 3,5 m3/s, što potvrđuje pretpostavku o prihranjivanju podzemnih voda od aluvijuma iz korita Morače.
Postoje osnovane indicije da je privremeno pregrađivanje vodotoka Morače, koje su prethodnih godina vršila preduzeća koja su regulisala korito Morače, imalo za neposrednu posljedicu povećanje izdašnosti izvorišta Bolje Sestre. Ova pretpostavka je potvrđena kroz podatke prikupljene sa nedavno izgrađenih stanica za praćenje.
Imajući u vidu sve navedeno, hitna aktivnost na privremenom djelimičnom pregrađivanju rijeke Morače izgradnjom pješčanih nasipa biće izuzetno značajna za provjeru navedenih konstatacija, što bi bilo od nemjerljivog značaja za izradu predloga projekta konačnog rješenja pitanja pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre.
Predmetna aktivnost se mora izvoditi u periodu male vode kako bi rezultati eksperimenta bili relevantni, odnosno kako bi se u potpunosti isključili drugi mogući uticaji na podzemne vode (padavine i sl.).
Eventualni efekti eksperimenta su značajni samo ako se postižu adekvatni rezultati u periodu najveće potrebe za vodom (avgust).
Aktivnost privremenog i djelimičnog pregrađivanja korita Morače, izgradnjom pješčanog nasipa je u osnovi eksperiment koji bi se sprovodio u okviru istražnih radnji u cilju zaštite izvorišta Bolje Sestre od daljeg pada izdašnosti, te potencijalnog vraćanja izdašnosti u prethodno stanje.
Naime, u okviru pomenute studije iznesene su naučne pretpostavke da bi u cilju zaštite izvorišta Bolje Sestre bila svrsishodna izgradnja brana, kojima bi se pokušala sanirati šteta nastala pretjeranom eksploatacijom šljunka iz korita Morače.
Dakle, predmetna istražna radnja bi prvenstveno imala za cilj dodatnu provjeru validnosti predmetne naučne pretpostavke.
Ne manje važno, ukoliko bi se isto pokazalo tačnim, u toku istrage povećala bi se izdašnost izvorišta Bolje Sestre i time značajno umanjila nesigurnost koja trenutno postoji u pogledu urednog zadovoljenja svih zahtjeva za dopremanje dodatnih količina vode na Crnogorsko primorje.
Planirana visina pješčanog nasipa, iznosila bi cca. 2-3 m iznad vodostaja rijeke tokom ljetnog perioda, održavajući veoma mali rizik od eventualnog plavljenja okolnog terena.
Nasip je planiran na način da se korito rijeke ne pregrađuje u kompletnom poprečnom preseku, već da se omogući slobodan tok rijeke na smanjenom presjeku.
Na ovaj način tok rijeke ne bi bio zaustavljen, već bi bio usporen i time bi se povećao vodostaj u zoni iznad nasipa. Testna hipoteza je da bi se na taj način povećao i nivo podzemnih voda uzvodno od nasipa.
Na osnovu dosadašnjih mjerenja, konstatovano je da je nivo vode u bunarima značajno opao usled spuštanja korita rijeke Morače, kao i da je najveći broj predmetnih bunara presušio u avgustu 2021.
Hipoteza testa je da će podizanje nivoa podzemnih voda uticati na izdašnost izvorišta Bolje Sestre, jer je uzročno-posljedična veza podzemnih voda u Il zoni sanitarne zaštite izvorišta sa vodom izvorišta Bolje Sestre utvrđena prethodnim istragama.
Kao što je gore navedeno, ovaj eksperiment će u velikoj meri pomoći u razumijevanju mehanizma o kome je riječ i utvrđivanju njegovog funkcionisanja u periodu niske vode.
Osim konačnog utvrđivanja veze između podzemnih voda u rejonu Grbavca i izvorišta Bolje Sestre, rezultati predmetnog eksperimenta će dati značajne ulazne podatke za rješavanje problema uočenog trenda opadanja izdašnosti izvorišta Bolje Sestre.
Predmetni eksperiment će pokazati potencijalno rješenje za nedostatak vode za poljoprivrednu djelatnost stanovnika naselja Grbavci, čiji su bunari za svoju djelatnost presušili.
“Za potrebe izgradnje nasipa je obezbijeđen prirodni materijal iz samog korita rijeke ili okolnog prostora. Isti bi se posle eksperimenta vratio u korito”, zaključio je Lakušić.