Regionalni vodovod Crnogorsko primorje u okviru IPA Intereg projekta CrossWater+, uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije organizovao je radionicu pod nazivom \u201eRazvoj sektora voda i njegov uticaj na biodiverzitet\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Radionica je okupila stru\u010dnjake i predstavnike partnera na Projektu CrossWater+ iz Crne Gore, Italije i Albanije kao i brojne predstavnike institucija iz Crne Gore, kako bi se zajedno osvijetlile klju\u010dne teme vezane za vodne resurse i za\u0161titu \u017eivotne sredine, a u kontekstu postignu\u0107a na CrossWater projekta.<\/p>\n\n\n\n
\u201cOvaj doga\u0111aj predstavlja va\u017ean korak u ja\u010danju saradnje izme\u0111u zemalja regiona i \u0161ire, s ciljem zajedni\u010dkog osvrta na klju\u010dna pitanja upravljanja vodnim resursima i za\u0161tite biodiverziteta. Kao \u0161to smo svjesni, voda je jedan od najdragocjenijih resursa na\u0161eg doba, a njeno o\u010duvanje i odr\u017eivo upravljanje zahtijevaju integrisan i odgovoran pristup. Regionalni vodovod Crnogorsko primorje posve\u0107en je unapre\u0111enju efikasnosti u upravljanju vodnim resursima, a na\u0161 dana\u0161nji susret daje poseban zna\u010daj razmjeni znanja i iskustava, kao i osmi\u0161ljavanju strategija koje \u0107e doprinijeti za\u0161titi vodnih ekosistema i o\u010duvanju bioraznolikosti,\u201d kazao je predsjednik Odbora direktora DOO “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje”, Zoran Laku\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Posebno je istakao da bi u okviru IPA Interreg projekta CrossWater+, kao i u drugim regionalnim projektima prioritetno pitanje trebalo da bude borba protiv ilegalnih aktivnosti, poput eksploatacije u koritu Mora\u010de.<\/p>\n\n\n\n
\u201cRazvoj sektora voda u Crnoj Gori mora biti pa\u017eljivo uskla\u0111en sa o\u010duvanjem biodiverziteta i prirodnih resursa, jer se u suprotnom suo\u010davamo sa ozbiljnim posljedicama. Primjer takve neadekvatne prakse je ekocid koji se dogodio u koritu rijeke Mora\u010de, ta\u010dnije u drugoj zoni sanitarne za\u0161tite izvori\u0161ta Bolje sestre. Nepovratno o\u0161te\u0107enje koje je nastalo uslijed nelegalne eksploatacije prirodnih resursa, poput pijeska i \u0161ljunka, uni\u0161tilo je prirodno stani\u0161te mnogih biljnih i \u017eivotinjskih vrsta koje su zavisile o stanju ovog vodenog ekosistema. Procjene stru\u010dnjaka ukazuju na to da \u0107e oporavak biodiverziteta i prirodne ravnote\u017ee u ovom podru\u010dju trajati preko 100 godina. Gubitak koji je pretrpljen nije samo ekolo\u0161ki, ve\u0107 i dru\u0161tveno-ekonomski, jer se uni\u0161tavanjem korita Mora\u010de naru\u0161ava odr\u017eivost lokalnih zajednica koje zavise od ovog resursa, kao i potencijal za budu\u0107e generacije da u\u017eivaju u blagodatima \u010diste vode i bogatog biodiverziteta\u201d, naveo je Laku\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Upravo zbog toga, Laku\u0161i\u0107 je pozvao dr\u017eavne institucije i lokalne samouprave da prepoznaju va\u017enost o\u010duvanja prirodnih resursa kao jednog od klju\u010dnih stubova odr\u017eivog razvoja.<\/p>\n\n\n\n
U uvodnom dijelu radionice, direktor Regionalnog vodovoda, Borislav Ivankovi\u0107 govorio je o va\u017enosti partnerske saradnje za realizaciju razvojnih projekata.<\/p>\n\n\n\n
\u201cProgrami evropske teritorijalne saradnje kao jedinstveni instrument omogu\u0107avaju na\u0161im zemljama harmonizovano djelovanje u rje\u0161avanju zajedni\u010dkih izazova. Projekti nastali na inicijativu Evroposke komisije predstavljaju finansijsku podr\u0161ku EU saradnji pograni\u010dnih, teritorijalnih, susjednih dr\u017eava. Projekti u okviru Evropske teritorijalne saradnje kao \u0161to je ovaj na\u0161 konkretni su dokazi da granice nisu prepreke za zajedni\u010dke inicijative i upsje\u0161nu saradnju. Mi u Regionalnom vodovodu smo\u00a0 izuzetno zadovoljni dosada\u0161njom partnerskom saradnjom i o\u010dekujemo da \u0107e se kroz realizaciju kako postoje\u0107ih, tako budu\u0107ih IPA projekata ona unapre\u0111ivati i razvijati. Uvjeren sam da takvo mi\u0161ljenje dijele i na\u0161i partneri iz Italije i Albanije,\u201d kazao je Ivankovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetio je da je Regionalni vodovod 2018. po prvi put iskoristio priliku da aplicira za dobijanje bespovratnih sredstava za implementaciju projekata u okviru IPA fondova u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, te se apliciralo za implementaciju aktivnosti u okviru prekograni\u010dnog Interreg IPA CBC Italija-Albanija-Crna Gora programa sa ciljem unapre\u0111enja upravljanja rizicima u oblasti kvaliteta podzemnih voda i za\u0161titi samog izvori\u0161ta “Bolje Sestre”.<\/p>\n\n\n\n
\u201cOd partnera iz Italije \u010dija se zemlja nalazi u Evropskoj uniji, a za koju bih rekao da bolje od drugih poznaje istoriju i razumije sada\u0161njost ovog regiona o\u010dekujemo da nama kao partnerima prenese svoja iskustva i pru\u017ei sna\u017enu podr\u0161ku za na\u0161a dvije zemlje kako bi Albanija i Crna Gora napravile zavr\u0161ne korake na putu ka EU\u201d, istakao je Ivankovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ispred partnerske organizacije iz Italije Acquedotto Pugliese na dana\u0161njem skupu je govorila Serena Zonno.<\/p>\n\n\n\n
\u201cAcquedotto Pugliese je fokusiran na optimizaciju tro\u0161kova struje i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora kako bi smanjio emisiju ugljen dioksida i kako bi dostigao odr\u017eivost. Acquedotto Pugliese je u\u0161ao u CrossWater projekat kako bi stvorio intergrisani prekograni\u010dni plan. Fokusirali smo se na optimizaciju i za\u0161titu vodnih resursa uz implementaciju automatizovanog mjerenja i sistema za monitoring,\u201d pojasnila je Zonno.<\/p>\n\n\n\n
U ime partnera sa albanske strane prisutnima se obratila Esmeralda Halo, specijalista u Direktoratu za upravljanje vodama u okviru Agencije za vodne resurse (AMBU).<\/p>\n\n\n\n
\u201cAMBU je centralna institucija oformljena pod okriljem ministarstva zadu\u017eenog za upravljanjem, razvojem i implementacijom sektora vodnih resursa u Albaniji. Glavni instrument za upravljanje vodnim resursima u Albaniji je Nacionalna strategija za integrisano upravljanje vodnim resursima koja osiguirava za\u0161titu ekosistema i biodiverziteta. Glavni cilj je osigurati adaptaciju EU standarda za upravljanje vodama, otpu\u0161tanje voda kao i za kvalitet vode\u201d, navela je Halo.<\/p>\n\n\n\n
Na dana\u0161njoj radionici predstavljeni su i klju\u010dni rezultati CrossWater projekta. Profesor dr Goran Sekuli\u0107 se ovom prilikom osvrnuo na tehno-ekonomsku studiju ra\u0111enu u okviru ovog projekta.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTehno-ekonomska studija je izra\u0111ena iz problematike koja se pojavila zbog po\u010detka pada izda\u0161nosti izvori\u0161ta Bolje sestre koji se ve\u0107 nekoliko godina doga\u0111ao. Cilj je bio utvrditi \u0161ta je razlog toj pojavi i kako bi se taj problem mogao rije\u0161iti. Kao jedan od klju\u010dnih problema ispostavilo se da je neplanska eksploatacija prirodnih sirovina, prije svega pijeska iz korita rijeke Mora\u010de, pa je studija dala prijedloge kako na to uticati kao \u0161to je izgradnja privremene brane koja bi usporila rijeku Mora\u010du i doprinijela da se njen nivo podigne, \u0161to je i realizovano. Danas kao rezultat studije imamo privremenu branu koja se pokazala kao zadovoljavaju\u0107e rje\u0161enje, te mogu re\u0107i da je spasila izda\u0161nost i to ba\u0161 u onom periodu kada su najkriti\u010dnije prirodne su\u0161e i kada je najve\u0107a potra\u017enja vode u primorskim mjestima, a to je tokom ljetnje turisti\u010dke sezone\u201d, naveo je Sekuli\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od rezultata istra\u017eivanja tako\u0111e je i uspostavljanje monitoring mre\u017ee u samom slivu izvori\u0161ta “Bolje Sestre”.<\/p>\n\n\n\n
\u201cJedan od osnovnih uslova za za\u0161titu i kori\u0161tenje podzemnih i povr\u0161inskih voda je vr\u0161enje kontinuiranog monitoringa kako bi se sve pojave i procesi koji se javljaju u jednom slo\u017eenom sistemu kakav je sistem vrulje Bolje sestre na adekvatan na\u010din uspostavio i na osnovu svih tih dobijenih rezultata mjerenja donijeli adekvatni zaklju\u010dci i na osnovu njih mogli da se predvide neke odgovaraju\u0107e mjere koje bi u budu\u0107nosti dale \u0161to bolje rezultate za \u0161to bolje odr\u017eivo upravljanje ovim sistemom,\u201d naveo je hidrolog, Golub \u0106ulafi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Rukovodilac tehni\u010dkog sektora DOO \u201cRegionalni vodovod Crnogorsko primorje\u201d, Aleksandar Cerovi\u0107 istakao je da je jedna ideja kako pobolj\u0161ati izda\u0161nost izvori\u0161ta “Bolje Sestre” dopuna koja bi se radila filtracijom jezerske vode iz podru\u010dja Malog blata.<\/p>\n\n\n\n
\u201cVoda bi se na nekih 150 metara od prelivnog praga pumpala u filtersku salu gdje bi prolazila kroz filtere i posle toga se pu\u0161tala u sistem. Za postrojenje kapaciteta do 100 l\/s je trenutno potpisan ugovor, radi se projekat tog postrojenja, trebalo bi u narednom periodu da se krene sa naru\u010divanjem opreme i da se uredi postrojenje. Tako\u0111e postoje planovi za postrojenje kapaciteta 200 l\/s sa svom pripadaju\u0107om opremom za koje su procijenjeni tro\u0161kovi oko 1.800.000 eura, kao i za postrojenje kapaciteta 500l\/s sa svom pripadaju\u0107om opremom \u010diji tro\u0161kovi bi iznosili oko 4.500.000 eura\u201d, najavaio je Cerovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Nakon uvodnih obra\u0107anja uslijedile su radionice na tri postavljene teme: \u201eOdr\u017eivost upravljanja vodnim resursima\u201c, \u201eRazvoj sektora voda\u201d i \u201cIndustrijski i privredni razvoj u podru\u010djima sanitarnih zona za\u0161tite\u201c tokom kojih je otvoren konstruktivni razgovor svih u\u010desnika koji bi mogao doprinijeti kvalitetnijem i odr\u017eivijem upravljanju vodama u Crnoj Gori, Albaniji i Italiji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Regionalni vodovod Crnogorsko primorje u okviru IPA Intereg projekta CrossWater+, uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije organizovao je radionicu pod nazivom \u201eRazvoj sektora voda i njegov uticaj na biodiverzitet\u201c. Radionica je okupila stru\u010dnjake i predstavnike partnera na Projektu CrossWater+ iz Crne Gore, Italije i Albanije kao i brojne predstavnike institucija iz Crne Gore, kako bi se […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":4730,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-4727","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4727","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4727"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4727\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4739,"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4727\/revisions\/4739"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4730"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4727"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4727"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4727"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}