<\/p>\n\n\n\n
Eksploatacija \u0161ljunka i pijeska ima dugoro\u010dne i \u0161tetne posljedice po vodni re\u017eim rijeke Mora\u010de. Uklanjanje velike koli\u010dine pijeska i \u0161ljunka izvodila se bez obzira na prirodno funkcionisanje vodnog toka, \u0161to je uzrokovalo promjenu re\u017eima toka rijeke Mora\u010de, saop\u0161tio je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Laku\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
\u201cOva promjena hidrolo\u0161kog re\u017eima dovela je do dramati\u010dnog smanjenja izda\u0161nosti izvori\u0161ta \u201cBolje Sestre\u201d i naru\u0161ena je stabilnost obala rijeke Mora\u010de. Pijesak i \u0161ljunak je nastao erozijom kamenja i stijena u procesu koji je trajao hiljadama godina. Program Ujedinjenih nacija za za\u0161titu \u017eivotne sredine smatra da je pijesak nakon vode drugi najbitniji resurs na Zemlji. Eksploatacija \u0161ljunka i pijeska koja se de\u0161avala poslednjih 20 godina imala je negativne posljedice na ambijentalni identitet okoline, uklju\u010duju\u0107i i donji tok rijeke Mora\u010de\u201d, naveo je on.<\/p>\n\n\n\n
Ovaj proces doveo je, kako ka\u017ee, do promjene hidrolo\u0161kog re\u017eima, erozije obala i gubitka prirodnih stani\u0161ta. Hidrolo\u0161ki re\u017eim devastiran je do te mjere da su radovi doprinijeli dodatnom zaga\u0111enju vode u Mora\u010di i Skadarskom jezeru.<\/p>\n\n\n\n
\u201cMje\u0161tani u naseljima Botun i Grbavci suo\u010dili su se s brojnim negativnim uticajima koji su rezultat prekomjerne dugogodi\u0161nja eksploatacija bez prekida, koja je mijenjala vodni re\u017eim rijeke. Time su se mijenjali povr\u0161inski i podzemni tokovi koji uti\u010du i na izda\u0161nost izvora.
Jedan od problema koje su mje\u0161tani iskusili je podrivanje zemlji\u0161ta i erozija koju je prouzrokovala promjena hidrolo\u0161kog re\u017eima rijeke. To je dovelo do o\u0161te\u0107enja njihovih poljoprivrednih imanja i gubitka dijelova njiva\u201d, navodi Laku\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Pored toga, mje\u0161tani su tako\u0111e patili od buke i pra\u0161ine koju su proizvodila postrojenja koja su vr\u0161ila eksploataciju \u0161ljunka i pijeska. Ova buka i pra\u0161ina negativno je uticala na kvalitet \u017eivota mje\u0161tana, dovode\u0107i do zdravstvenih problema.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNadalje, prekomjerna eksploatacija dovela je do presu\u0161ivanja bunara koji su izvor pitke vode za mje\u0161tane. Ovo predstavljati veliku pote\u0161ko\u0107u za lokalno stanovni\u0161tvo jer moraju koristiti alternativne izvore pitke vode. Ovaj ekolo\u0161ki genocid ima dugoro\u010dne posljedice na \u017eivotnu sredinu, riblji fond i crnogorsku ekonomiju. Istra\u017eivanja su pokazala da eksploatacija pijeska i \u0161ljunka ima brojne \u0161tetne efekte na okolinu. Uklanjanje velike koli\u010dine pijeska i \u0161ljunka iz rije\u010dnih korita dovelo je do erozije obala i promjene prirodnog toka rijeka\u201d, dodaje u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Za rje\u0161avanje ovih problema va\u017eno je, kako ka\u017ee, uspostaviti propise i kontrolne mehanizme koji \u0107e suzbiti svaku eksploataciju pijeska i \u0161ljunka, uzeti u obzir prava i potrebe lokalnog stanovni\u0161tva i za\u0161tititi okolinu od daljnjeg o\u0161te\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n
Va\u017eno je, smatra, da Vlada prepoznaje va\u017enost sanacije podru\u010dja koje je pretrpjelo negativne posljedice eksploatacije \u0161ljunka i pijeska. Razra\u0111ivanje projekta sanacije je korak u pravom smjeru kako bi se obnovila i za\u0161titila o\u0161te\u0107ena podru\u010dja. Nau\u010dnici su istakli da \u0107e sanacija trajati mo\u017eda i deset godina zbog slo\u017eenosti problema koji su nastali.<\/p>\n\n\n\n
\u201cSanacija ovog podru\u010dja zahtijeva cjelovit pristup, uklju\u010duju\u0107i istra\u017eivanje okolnih i hidrolo\u0161kih uslova, planiranje obnove stani\u0161ta, mjere za stabilizaciju obala i biljne populacije, kao i monitoring tokom du\u017eeg vremenskog perioda. Svjetska banka je predstavila plan realizacije projekta koji ima za cilj definisanje aktivnosti na nacionalnom nivou za izvori\u0161te \u201cBolje Sestre\u201d i za\u0161titu rijeke Mora\u010de. Ovaj projekat \u0107e definisati konkretne mjere koje treba preduzeti kako bi se pobolj\u0161alo stanje ovih va\u017enih prirodnih resursa\u201d, navodi u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
O\u010dekuje se, kako ka\u017ee, da \u0107e rezultati ovog projekta biti dostupni u martu 2024. godine. To \u0107e omogu\u0107iti donosiocima odluka i zainteresovanim stranama da koriste informacije za izvr\u0161avanje svojih zadataka i dono\u0161enje strategija za za\u0161titu izvori\u0161ta \u201cBolje Sestre\u201d i rijeke Mora\u010de.<\/p>\n\n\n\n
\u201cOvaj projekat je va\u017ean jer izvori\u0161te \u201cBolje Sestre\u201d predstavlja klju\u010dno izvori\u0161te pitke vode za Crnogorsko primorje, dok je rijeka Mora\u010da zna\u010dajan hidrolo\u0161ki entitet. O\u010dekuje se da \u0107e ovaj projekat pru\u017eiti smjernice za bolje upravljanje ovim resursima, uklju\u010duju\u0107i mjere za sprje\u010davanje zaga\u0111enja i odr\u017eivo kori\u0161\u0107enje vode\u201d, dodaje se.<\/p>\n\n\n\n
Svjetska banka je anga\u017eovana u ovom projektu kako bi pru\u017eila tehni\u010dku ekspertizu i finansijsku podr\u0161ku za implementaciju predlo\u017eenih mjera. Kroz saradnju sa relevantnim institucijama i stru\u010dnjacima, o\u010dekuje se da \u0107e rezultati ovog projekta imati zna\u010dajan uticaj na za\u0161titu ovih va\u017enih prirodnih resursa i o\u010duvanje \u017eivotne sredine.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTako\u0111e je potrebno hitno prduzeti mjere za za\u0161titu obala i obnovu ekosistema radi spre\u010davanja daljeg uni\u0161tavanja prirode i o\u010duvanja prirodne ravnote\u017ee. Odgovornost za ovakvo stanje snose ne samo pojedinci koji su direktno uklju\u010deni u devastaciju, ve\u0107 i dr\u017eavne institucije koje nijesu adekvatno djelovale u svrhu za\u0161tite rijeke Mora\u010de\u201d, isti\u010de Laku\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Sanacija ove \u0161tete zahtjeva dugoro\u010dno planiranje, pravilan nadzor i adekvatna finansijska ulaganja. Potrebno je ulo\u017eiti sredstva u sanaciju rijeke, obnovu priobalnih podru\u010dja i implementaciju mjera za spre\u010davanje dalje devastacije.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTako\u0111e je va\u017eno osigurati edukaciju i svijest javnosti o va\u017enosti za\u0161tite \u017eivotne sredine kako bi se smanjio rizik od sli\u010dnih incidenta u budu\u0107nosti. Ukupni tro\u0161kovi sanacije se procjenjuju na stotine miliona eura, \u0161to \u0107e biti veliki izazov za 44. Vladu Crne Gore i me\u0111unarodne organizacije. Me\u0111utim, ulaganje u sanaciju ove \u0161tete je neophodno kako bi se obnovila priroda i osigurala odr\u017eivost izvori\u0161ta \u201cBolje Sestre\u201d i rijeke Mora\u010de\u201d, zaklju\u010duje Laku\u0161i\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Eksploatacija \u0161ljunka i pijeska ima dugoro\u010dne i \u0161tetne posljedice po vodni re\u017eim rijeke Mora\u010de. Uklanjanje velike koli\u010dine pijeska i \u0161ljunka izvodila se bez obzira na prirodno funkcionisanje vodnog toka, \u0161to je uzrokovalo promjenu re\u017eima toka rijeke Mora\u010de, saop\u0161tio je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Laku\u0161i\u0107. \u201cOva promjena hidrolo\u0161kog re\u017eima dovela je do dramati\u010dnog smanjenja […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":3936,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-3933","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3933","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3933"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3933\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3938,"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3933\/revisions\/3938"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3936"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3933"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3933"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/regionalnivodovod.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3933"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}