Poja\u0161njava da pomenuti faktori uklju\u010duju investicije u turizmu, distribuciju vode za vodosnabdijevanje primorja, ve\u0107 ulo\u017eena sredstva u razvoj sistema, mogu\u0107i izvoz voda itd.<\/p>\n\n\n\n
– Stoga nema vremena ni mjesta za kompromis – na\u0161a je obaveza i imperativ da preduzmemo sve mjere i upotrebimo sva raspolo\u017eiva zakonska sredstva, kad to ka\u017eem mislim prvenstveno na mjere koje nisu kozmeti\u010dkog karaktera, ve\u0107 \u0107e dati vidljive, mjerljive i dugoro\u010dne rezultate, kao i da aktivno uklju\u010dimo sve relevantne organe, tj. donosioce odluka u rje\u0161avanje ovih izazova, kako bi obezbijedili adekvatnu za\u0161titu i odr\u017eivo vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja \u2013 kazao je \u0110ura\u0161kovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n
Glasnik: Na \u010delo Regionalnog vodovoda ste do\u0161li po\u010detkom jula ove godine, u vrijeme koje, za sistem kao \u0161to je Regionalni vodovod, predstavlja klju\u010dni period rada i maksimalnog anga\u017eovanja svih kapaciteta. Recite nam da li je, u tehni\u010dkom smislu, sistem bio potpuno pripremljen da odgovori potrebama svih op\u0161tina Crnogorskog primorja za vodom tokom ljetnje turisti\u010dke sezone 2021. godine, i kako ste zadovoljni u\u010dinkom i poslovnim rezultatom koji je Regionalni vodovod postigao u periodu od jula do septembra 2021. godine?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0110ura\u0161kovi\u0107:<\/strong> Regionalni vodovodni sistem (RVS) je kompleksan tehni\u010dko-tehnolo\u0161ki sistem koji zahtjeva kontinuirano pra\u0107enje i odr\u017eavanje, ali i posebnu pripremu pred svaku ljetnju turisti\u010dku sezonu, odnosno za period kada uredno vodosnabijevanje Crnogorskog primorja zavisi od regionalnog vodovodnog sistema. Kako sam i prije preuzimanja du\u017enosti u Regionalnom vodovodu rukovodio poslovanjem u okviru vodnog sektora, jedan od prvih prioriteta u Regionalnom vodovodu mi je bio da u saradnji sa kolegama iz tehni\u010dkog sektora, provjerim stanje sistema i da obezbjedimo pogonsku spremnost za maksimalni re\u017eim rada u du\u017eem vremenskom periodu od jula do kraja septembra, kao i da preveniramo sve neo\u010dekivane situacije koje bi mogle dovesti do prekida u vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja. Shodno vi\u0161egodi\u0161njoj praksi izuzetno profesionalnog tima u tehni\u010dkom sektoru, i ove godine su sprovedene sve aktivnosti na pripremi RVS za odr\u017eiv i siguran rad u toku ljetnje turisti\u010dke sezone, uklju\u010duju\u0107i aktivnosti na teku\u0107em, kao i na investicionom odr\u017eavanju sistema – realizovan je redovni servis ure\u0111aja za rezervno napajanje elektri\u010dnom energijom kao i pumpnih agregata na svim pumpnim stanicama, redovno \u010di\u0161\u0107enje vodozahvata izvori\u0161ta Bolje Sestre, sanacija dijela cjevovoda DN550 na lokaciji iznad Budve, a usljed klizanja terena, kao i brojne druge aktivnosti koje realizuje tehni\u010dka slu\u017eba Regionalnog vodovoda, a vezano za kontrolu i pra\u0107enje rada sistema i opreme, detekcije nedostataka, popravke, zamjene i sli\u010dno. Postizanje pogonske spremnosti za maksimalni re\u017eim rada tako\u0111e obezbje\u0111uje 100% pogonsku rezervu za isporuku maksimalne koli\u010dine vode koja se u prethodnim godinama zahtijevala od strane lokalnih vodovodnih preduze\u0107a na Crnogorskom primorju. Sre\u0107om, cjevovod i oprema Regionalnog vodovoda su relativno novi, posebno u pore\u0111enju sa komunalnom i vodovodnom infrastrukturom op\u0161tinskih Vodovoda, te ne dolazi \u010desto do zna\u010dajnih kvarova koji iziskuju sanacije, niti do zna\u010dajnih gubitaka na mre\u017ei. <\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to vam je poznato, ova ljetnja turisti\u010dka sezona je bila posebno izazovna po vi\u0161e osnova, uzev\u0161i u obzir preo\u0161logodi\u0161nje katastrofalne rezultate uslijed globalne pandemije i odluke da se Crna Gora zatvori za turiste. Ove godine je postojao veliki pritisak i jasna potreba turisti\u010dko-ugostiteljskog sektora, ali i Vlade i dr\u017eavnih subjekata, da unekoliko nadoknade ogromne gubitke iz pro\u0161le godine i o\u010duvaju stabilnost poslovanja, ali i javnih finansija, uz dodatni napor koji je ulo\u017eila Vlada zajedno sa nadle\u017enim ministarstvom i institucijama sistema na o\u010duvanju javnog zdravlja na\u0161ih gra\u0111ana i brojnih gostiju. U takvoj postavci stvari, Regionalni vodovod, koji se bavi djelatno\u0161\u0107u od javnog interesa, je ponio svoj dio tereta i preduzeo sve neophodne mjere i aktivnosti da obezbjedi kontinuirano vodosnabdijevanje svih op\u0161tina Crnogorskog primorja zdravstveno ispravnom vodom za pi\u0107e visokog kvaliteta, i u dovoljnim koli\u010dinama i time dao svoj doprinos da ova ljetnja sezona ispuni, pa \u010dak i prema\u0161i o\u010dekivanja. Sve op\u0161tine su u periodu od polovine jula do kraja avgusta mjeseca imale zahtjeve za isporukom dodatnih koli\u010dina vode u odnosu na ugovorene koli\u010dine i Regionalni vodovod je uspio da odgovori svim zahtjevima. <\/p>\n\n\n\n Ukupno je svim op\u0161tinama do kraja avgusta isporu\u010deno isporu\u010deno \u0161est miliona kubika vode, \u0161to je na nivou potro\u0161nje iz 2019. godine, odnosno 20 % vi\u0161e u odnosu na 2020. godinu. U \u0161picu sezone sve primorske op\u0161tine su uzimale ve\u0107e koli\u010dine vode od ugovorenih, a sa potro\u0161njom je prednja\u010dila op\u0161tina Budva, i do kraja avgusta ViK Budva je povukao dva miliona kubika vode od Regionalnog vodovoda. Glavna sezona jeste uspje\u0161no zavr\u0161ena za Regionalni vodovod, ali se nadamo i dobroj post sezoni, tako da \u0107emo kona\u010dne rezultate mo\u0107i da sumiramo tek krajem oktobra. <\/p>\n\n\n\n Glasnik: Alarmantni podaci o drasti\u010dnom padu izda\u0161nosti izvori\u0161ta Bolje Sestre usljed nelegalne eksploatacije pijeska i \u0161ljunka iz korita rijeke Mora\u010de su zabrinuli javnost na po\u010detku ove ljetnje sezone, a i sami ste ukazali na opasnosti od ugro\u017eavanja vodosnabdijevanja op\u0161tina Crnogorskog primorja u narednim godinama. Kako vidite ovaj izazov i \u0161ta je Regionalni vodovod preduzeo ili planira da preduzme u pogledu za\u0161tite vodoizvori\u0161ta Bolje Sestre?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0110ura\u0161kovi\u0107:<\/strong> Jedna od strate\u0161kih aktivnosti na pobolj\u0161anju vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja bila je izgradnja regionalnog vodovodnog sistema, na izvori\u0161tu Bolje Sestre koje se nalazi u basenu Malog blata, u \u0161ta je Crna Gora ulo\u017eila oko 107 miliona eura. Prema prvim mjerenjima i podacima iz 2005. godine, izda\u0161nost izvori\u0161ta Bolje Sestre je bila preko 2600 litara u sekundi. Tokom posljednje decenije se bilje\u017ei eksponencijalni pad, preciznije od 2010. godine, a najve\u0107i u periodu od 2016. godine do septembra 2020. godine, kada je istog mjeseca izda\u0161nost do\u0161la na svega 350 litara u sekundi. Ovako drasti\u010dan pad izda\u0161nosti samog izvora je rezultat uticaja vi\u0161e faktora, u najve\u0107em dijelu su uticaji antropogenog karaktera, dok se jedan manji dio mo\u017ee pripisati i klimatskim promjenama. Svakako, klju\u010dni uticaj u tom smislu i najve\u0107i izazov sa kojim se suo\u010davamo je nekontrolisana i nelegalna eksploatacija \u0161ljunka u koritu rijeke Mora\u010de koja u kontinuitetu traje decenijama.<\/p>\n\n\n\n Devastacija rijeke Mora\u010de kao i okolnog podru\u010dja koja traje decenijama nije nepoznata \u010dinjenica, s tim \u0161to je posebno intenzivirana u posljednjih desetak godina. Nekontrolisanom i nelegalnom eksploatacijom \u0161ljunka iz korita rijeke, ali i pod pla\u0161tom dodijeljenih koncesija za regulaciju rije\u010dnog korita, na\u010dinjena je nesaglediva \u0161teta ovoj rijeci, \u0161to je vidljivo golim okom, ali i \u010ditavom okolnom podru\u010dju, koje dijelom ulazi u II za\u0161titnu zonu vodoizvori\u0161ta Bolje Sestre. Nivo korita Mora\u010de je na ovaj na\u010din spu\u0161ten za 5-7 metara, \u0161to dovodi do vje\u0161ta\u010dkog spu\u0161tanja nivoa podzemnih voda, i u krajnjem se odra\u017eava na smanjenu izda\u0161nost okolnih izvora, uklju\u010duju\u0107i i Bolje Sestre. <\/p>\n\n\n\n I pored moratorijuma na eksploataciju \u0161ljunka iz Mora\u010de koji je na snazi od 2016. godine , ona nije zaustavljena. Na Mora\u010di je svakodnevno veliki broj bagera i kamiona koji odnose ogromne koli\u010dine materijala, i tome se ve\u0107 godinama ne staje na put. Osim sporadi\u010dnih upozorenja, u prethodnom periodu se nije ni\u0161ta konkretno preduzelo da se ove aktivnosti zaista zaustave. Nadle\u017ena slu\u017eba Regionalnog vodovoda je u posljednja tri mjeseca posebno intenzivirala nadzor ovog podru\u010dja i do sada smo u saradnji sa nadle\u017enim organima i MUP-om Crne Gore ve\u0107 preduzeli hitne mjere na zaustavljanju dalje devastacije korita rijeke Mora\u010de, te podnijeli nekoliko prijava po kojima je ovaj organ sproveo dalje radnje u skladu sa zakonom, \u0161to \u0107emo nastaviti da radimo i u narednom periodu. <\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e, u okviru bespovratnih sredstava koja je za potrebe Regionalnog vodovoda obezbijedila Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), realizuje se vi\u0161e projekata, od kojih je jedan i izrada strate\u0161kog dokumenta, Plana upravljanja vodnim resursima, koji za potrebe Regionalnog vodovodaizra\u0111uje konzorcijum \u201eEnergoprojekt hidroin\u017eenjering \u2013 Inspirijum\u201c iz Republike Srbije.<\/p>\n\n\n\n Osnovni cilj izrade Plana upravljanja vodnim resursima RVS je bila detaljna ocjena stanja izvori\u0161ta Bolje Sestre, sa posebnim akcentom na procjenu uzroka uo\u010denog trenda pada izda\u0161nosti izvori\u0161ta. Dodatno, sprovedena je i analiza trenutnog stanja RVS, procjena potreba za vodom na Crnogorskom primorju za narednih 25 godina, te potreba za dodatnim razvojnim aktivnostima.<\/p>\n\n\n\n U okviru Plana upravljanja je istovremeno potvr\u0111ena i zabrinutost Regionalnog vodovoda i EBRD za ugro\u017eenost izvori\u0161ta Bolje Sestre. Izvr\u0161ena je studiozna analiza uticaja klimatskih promjena, padavina, kao i uticaja ljudskog faktora u II zoni sanitarne za\u0161tite izvori\u0161ta Bolje Sestre. Rezultati su jasno ukazali da je ljudski faktor dominantan razlog smanjenja izda\u0161nosti izvori\u0161ta, te da se preporu\u010duje sprovo\u0111enje hitnih mjera na sprje\u010davanju dalje devastacije korita rijeke Mora\u010de, koje se dijelom nalazi u II zoni sanitarne za\u0161tite izvori\u0161ta, te vra\u0107anje korita u prethodno stanje (remedijacija). Tako\u0111e, razra\u0111ena su i potencijalna rje\u0161enja za obezbje\u0111enje dodatnih koli\u010dina vode za regionalno vodosnabdijevanje, te preporu\u010dena i dodatna hidrogeolo\u0161ka istra\u017eivanja, kojima bi se utvrdile granice slivnog podru\u010dja izvori\u0161ta Bolje Sestre. <\/p>\n\n\n\n Regionalni vodovod je za najve\u0107i dio predmetnih istra\u017eivanja obezbijedio sredstva finansiranja kroz IPA INTERREG IT-AL-MNE projekat i predmetna istra\u017eivanja su u toku. <\/p>\n\n\n\n Shodno preporukama iz Plana upravljanja vodnim resursima RVS, a u saradnji sa nadle\u017enim organima smo inicirali aktivnosti sa ciljem da se u kratkom roku ispita u kojoj mjeri bi se zna\u010dajno pove\u0107anje vodostaja na dijelu rijeke Mora\u010de odrazilo na izda\u0161nost vodoizvori\u0161ta Bolje Sestre, \u0161to o\u010dekujem da \u0107emo realizovati u narednih nekoliko mjeseci. Kona\u010dni rezultati istra\u017eivanja i konkretni predlozi za dalje postupanje po pitanju trenda smanjenja izda\u0161nosti izvori\u0161ta Bolje Sestre se o\u010dekuju u periodu mart-maj 2022. godine.<\/p>\n\n\n\n U okviru studije Montoring i za\u0161tita izvori\u0161ta Bolje Sestre \u0107e se predlo\u017eiti aktivnosti koje treba sprovesti kako bi se na srednji i dugi rok rije\u0161ilo pitanje smanjenog kapaciteta zahvatanja vode iz izvori\u0161ta Bolje Sestre, ali se o\u010dekuju i predlozi za sprovo\u0111enje mjera koje \u0107e kratkoro\u010dno, do sprovo\u0111enja dugoro\u010dnih mjera, obezbijediti uredno i odr\u017eivo vodosnabdijevanje na Crnogorskom primorju. Jasno je da \u0107e biti neophodno sprovesti dodatna stru\u010dna istra\u017eivanja za potrebe predlaganja dugoro\u010dnih rje\u0161enja za uo\u010deni trend smanjenja izda\u0161nosti, kao i da \u0107e investicija na izvo\u0111enju radova za trajno rje\u0161avanje nastale situacije biti izuzetno zna\u010dajna u finansijskom smislu, <\/p>\n\n\n\n Regionalni vodovod je istrajan na putu do trajnog rje\u0161avanja ovog izazova i sigurno ne\u0107emo ni\u0161ta prepustiti slu\u010daju, te je jasno da \u0107e u narednom periodu ova tema biti u fokusu svih na\u0161ih aktivnosti. Ugro\u017eenost vodoizvori\u0161ta dovodi u pitanje odr\u017eivost RVS, realizaciju svih zapo\u010detih i novih razvojnih projekata i predstavlja ozbiljnu prijetnju daljem razvoju turizma kao vode\u0107e privredne grane u Crnoj Gori. \u0160teta koja mo\u017ee nastati usled kumulativnog uticaja vi\u0161e faktora, mo\u017ee se mjeriti milijardama eura. Ovdje uklju\u010dujemo u faktore investicije u turizmu, distribuciju vode za vodosnabdijevanje primorja, ve\u0107 ulo\u017eena sredstva u razvoj sistema, mogu\u0107i izvoz voda itd. Stoga oko ovoga Regionalni vodovod ne ostavlja prostora za kompromis – na\u0161a je obaveza da preduzmemo sve mjere i upotrebimo sva raspolo\u017eiva zakonska sredstva, kad to ka\u017eem mislim prvenstveno na aktivnosti i mjere koje nisu kozmeti\u010dkog karaktera, ve\u0107 \u0107e dati vidljive, mjerljive i dugoro\u010dne rezultate, kao i da aktivno uklju\u010dimo sve relevantne organe, tj. donosioce odluka u rje\u0161avanje ovih izazova, kako bi obezbijedili adekvatnu za\u0161titu i odr\u017eivo vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja. <\/p>\n\n\n\n Glasnik: Da li ste zadovoljni uspostavljenom saradnjom sa resornim Ministarstvom i svim klju\u010dnim institucijama i organima i da li u narednom periodu o\u010dekujete punu podr\u0161ku svih relevantnih subjekata u cilju postizanja vidljivih rezultata u prevenciji dalje devastacije \u0161ireg okru\u017eenja koje spada u za\u0161titnu zonu vodoizvori\u0161ta Bolje Sestre?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0110ura\u0161kovi\u0107:<\/strong> Kao \u0161to sam ve\u0107 naglasio, imamo punu podr\u0161ku resornog Ministarstva, kao i ostalih relevantnih organa da nastavimo sa zapo\u010detim aktivnostima na pra\u0107enju, prijavljivanju i sprje\u010davanju daljih nelegalnih aktivnosti koje se odvijaju u za\u0161titnim zonama vodoizvori\u0161ta Bolje Sestre. Za sada smo veoma zadovoljni ostvarenom saradnjom i sa MUP-om Crne Gore, koji je odmah reagovao na na\u0161e prijave i procesuirao po\u010dinioce po dostavljenim dokazima sa na\u0161e strane. Tu je i inicijativa za zajedni\u010dke aktivnosti sa Upravom za vode u narednom periodu, a u cilju postizanja ve\u0107e efikasnosti u prevenciji daljih nelegalnih aktivnosti u koritu rijeke Mora\u010de i oblasti za\u0161titnih zona vodoizvori\u0161ta Bolje Sestre. <\/p>\n\n\n\n Iako li\u010dno ne vjerujem da \u0107e do toga do\u0107i, naglasio bih da svakako ne\u0107emo ostati nijemi i iza\u0107i \u0107emo u javnost i preduzeti sve mjere koje su u na\u0161oj nadle\u017enosti ukoliko u bilo kom trenutku osjetimo da ostali organi ne rade svoj posao u smislu podr\u0161ke aktivnostima Regionalnog vodovoda na za\u0161titi vodoizvori\u0161ta, ili na bilo koji drugi na\u010din opstruiraju ili onemogu\u0107avaju sprovo\u0111enje zakonitih radnji u tom smislu. Kako sada stoje stvari, \u010dini mi se da smo, ovako uspostavljenom saradnjom, na odli\u010dnom putu da zajedni\u010dkim snagama prekinemo dosada\u0161nju negativnu praksu i pru\u017eimo vrlo konkretne rezultate, tj. najzad stanemo na kraj devastaciji koja ne ugro\u017eava samo izvori\u0161te Bolje Sestre, ve\u0107 i \u010ditavo vodno tijelo Crne Gore. <\/p>\n\n\n\n Glasnik: Kakav je trenutni status razvojnih projekata Regionalnog vodovoda, posebno projekta povezivanje op\u0161tine Herceg Novi na sistem regionalnog vodosnabdijevanja i da li u narednom periodu planirate nastavak aktivnosti na pro\u0161irenju regionalnog vodovodnog sistema?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0110ura\u0161kovi\u0107:<\/strong> Zavr\u0161etak radova na projektu spajanja op\u0161tine Herceg Novi na regionalni vodovodni sistem, kao jedine preostale op\u0161tine na Crnogorskom primorju koja jo\u0161 uvijek nije direktno priklju\u010dena na sistem Regionalnog vodovoda, nakon gotovo godinu dana ka\u0161njenja, je kona\u010dno izvjestan i o\u010dekujem da \u0107e se realizovati do kraja 2021. godine, zapravo, slobodno mogu re\u0107i i prije kraja godine.<\/p>\n\n\n\n Radovi su podrazumijevali izgradnju 3,2 km novog cjevovoda i opti\u010dke infrastrukture na teritoriji op\u0161tine Tivat, \u010dime \u0107e se na sistem povezati ranije izgra\u0111eni dio Regionalnog vodovoda iz \u201880-tih godina pro\u0161log vijeka (oko 9 km cjevovoda na podru\u010dju op\u0161tine Herceg Novi, rezervoar \u201eZelenika\u201c, kao i podvodni cjevovod ka poluostrvu Lu\u0161tica). Zavr\u0161etak projekta je bio predvi\u0111en za kraj 2020. godine, me\u0111utim do\u0161lo je do zastoja i ovaj projekat sam zatekao nakon \u0161to sam preuzeo du\u017enost, u fazi koja je bila, s ta\u010dke gledi\u0161ta Regionalnog vodovoda, prili\u010dno apsurdna. Spor koji je nastao na relaciji Regionalni vodovod \u2013 \u201ePrimorje\u201c AD Tivat -Uprava za katastar i dr\u017eavnu imovinu PJ Tivat, a u vezi sa naknadom za nepotpunu eksproprijaciju zemlji\u0161ta u vlasni\u0161tvu \u201ePrimorja\u201c preko koga, u du\u017eini od 35 m, prolazi trasa regionalnog vodovoda na dionici PK Podkuk – Jadranska magistrala \u2013 Opatovo,je u velikoj mjeri bio uzrokovan tvrdim i nepopustljivim stavom po ovom pitanju koji je zastupala prethodna uprava Regionalnog vodovoda u me\u0111usobnim kontaktima sa vlasnikom predmetnog zemlji\u0161ta. Radovi na projektu vrijednom gotovo 2 mil EUR su stali zbog naknade od 3.500,00 EUR i 35 metara du\u017enih zemlji\u0161ta. Nakon \u0161to smo odr\u017eali sastanak sa vlasnikom predmetne parcele, gdje smo obostrano konstatovali te\u017enju obje strane da se, u obostranom interesu i \u017eelji da se ne ugrozi javni interes, do\u0111e do zajedni\u010dkog rje\u0161enja u ovom vi\u0161emjese\u010dnom sporu, uspje\u0161no smo potpisali Sporazum po kojem je spor okon\u010dan i Regionalnom vodovodu je omogu\u0107en nesmetan pristup predmetnoj parceli, a za uzvrat je Regionalni vodovod isplatio vlasniku pravi\u010dnu nov\u010danu naknadu za nepotpunu eksproprijaciju u iznosu od 3.554,00 EUR. Time su se kona\u010dno stekli svi uslovi za nesmetani nastavak i zavr\u0161etak obustavljenih radova na projektu povezivanja Herceg Novog i zavr\u0161etka prve faze izgradnje RVS, \u0161to, kao \u0161to sam rekao, o\u010dekujem prije kraja 2021. godine.<\/p>\n\n\n\n Vjerujem da \u0107emo ve\u0107 naredne godine uspostaviti saradnju sa op\u0161tinom Herceg Novi kakvu imamo i sa ostalim op\u0161tinama na Primorju, te da \u0107emo stanovnicima i gostima ove op\u0161tine obezbijediti podr\u0161ku iz RVS, kako se ne bi suo\u010davali sa nesta\u0161icom vode i restrikcijama tokom \u0161pica turisti\u010dke sezone i ogromnog priliva turista, kao \u0161to je bio slu\u010daj tokom ove ljetnje sezone.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e, okon\u010dan je poslije du\u017eeg vremena tenderski postupak za izgradnju drugog cjevovoda Regionalnog vodovodaod Budve do Tivta, \u010dime zapo\u010dinjemo drugu fazu izgradnje RVS. Potrebe za vodom op\u0161tina Kotor, Tivat i Herceg Novi se u poslednjih 10 godina u kontinuitetu pove\u0107avaju uslijed ubrzanog razvoja presti\u017enih turisti\u010dkih projekata na ovom dijelu Primorja, tako da je neophodno da Regionalni vodovod obezbijedi neophodne preduslove i infrastrukturu kako bi odgovorio ovim zahtjevima i pru\u017eio neophodnu podr\u0161ku ovom razvojnom trendu. Predmetnim cjevovodom \u0107e se postoje\u0107i kapacitet RVS na dionici Budva \u2013 Herceg Novi podi\u0107i sa sada raspolo\u017eivih 330 l\/s na 750 l\/s. U tom cilju jeostvarena saradnja sa Upravom za saobra\u0107aj, koja na istoj dionici realizuje izgradnju bulevara. Istovremenom izgradnjom ova dva infrastrukturna projekta u du\u017eini od oko 16 km, \u0107e se ostvariti procijenjena u\u0161teda od oko 3 miliona eura javnih sredstava. <\/p>\n\n\n\n Glasnik: Kakvi su planovi u vezi sa po\u010detkom izgradnje III faze sistema za regionalno vodosnabdijevanje na teritoriji barske i ulcinjske op\u0161tine? Da li to za Regionalni vodovod, shodno na\u010dinu poslovanja i djelatnosti koju obavlja, osim zadovoljenja javnog interesa, tako\u0111e otvara i mogu\u0107nost za unaprije\u0111enje poslovanja kroz potpuno novi poslovni segment, kao i nove izvore prihoda? Kakve dodatne pretpostavke je potrebno ispuniti u tom smislu? <\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0110ura\u0161kovi\u0107:<\/strong> Ovo je mo\u017eda najva\u017eniji i najve\u0107i projekat rje\u0161avanja vi\u0161edecenijskog problema nedostatka vode za pi\u0107e na oko 30% teritorije u op\u0161tini Bar, ukupne vrijednosti oko 12 miliona eura, koji bi, tako\u0111e bio finansiran sredstvima EBRD, tj. drugom tran\u0161om kredita po Ugovoru koji je Regionalni vodovod potpisao sa ovom renomiranom finansijskom institucijom. <\/p>\n\n\n\n Ovaj dio barske op\u0161tine je, po broju izgra\u0111enih objekata, jedno od najve\u0107ih naselja na Crnogorskom primorju koje se decenijama snabdijevalo vodom za pi\u0107e putem cistijerni. Uz finansijsku podr\u0161ku EBRD i potpisane Memorandume o saradnji sa op\u0161tinama Bar i Ulcinj, Regionalni vodovod bi u\u0161ao u veliki projekat izgradnje nedostaju\u0107e vodovodne i komunalne infrastrukture na ovom podru\u010dju kroz koje prolazi cjevovod RVS. Neke aktivnosti na povezivanju naselja Dobra Voda, Veliki pijesak i Utjeha, kao i Kru\u010de u ulcinjskoj op\u0161tini su ve\u0107 preduzete. To bi svakako bio prvi put da se u Crnoj Gori na tako velikom prostoru i za potrebe ve\u0107 izgra\u0111enih preko 5.000 objekata istovremeno gradi vodovodna i kanalizaciona mre\u017ea, kao i postrojenje za tretman otpadnih voda, uz po\u0161tovanje najve\u0107ih standarda i primjenu ASSET mend\u017ementa. \u017delimo da uspostavimo standard za sve budu\u0107e investicije u infrastrukturne projekte i tome smo zaista svi u Regionalnom vodovodu posve\u0107eni. Naravno, podr\u0161ka Vlade postoji i u narednom periodu \u0107emo u\u0107i u detaljne konsultacije u vezi sa modelom i na\u010dinom na koji bi Regionalni vodovod preuzeo ulogu nosioca ovog projekta, te kakve bi benefite to donijelo na\u0161em preduze\u0107u. <\/p>\n\n\n\n Glasnik: Mo\u017eete li dati ocjenu stanja u sektoru komunalnih usluga posebno u kriznim periodima, kao \u0161to je ovaj izazvan globalnom pandemijom virusa KOVID-19 virusom i \u0161ta bi bilo neophodno uraditi kako bi se olak\u0161ao rad komunalne privrede?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0110ura\u0161kovi\u0107:<\/strong> Komunalni sektor, kao jedan od onih ‘nevidljivih’ \u010dinilaca koji uti\u010de na kvalitet \u017eivota gra\u0111ana i omogu\u0107ava uredno funkcionisanje kompletne privrede na dnevnom nivou svakako spada u red strate\u0161kih stubova dru\u0161tva u cilju odr\u017eivosti na\u0161eg ekonomskog sistema, posebno u situacijama globalnih izazova, kao \u0161to je to sada slu\u010daj sa pandemijom izazvanom virusom COVID-19. Bez posve\u0107enih djelatnika u komunalnom sektoru, kao i bez onih u zdravstvenom ili bezbjednosnom sektoru, \u0161to je ova kriza i pokazala, \u017eivot gra\u0111ana, kao i opstanak ostalih djelatnosti bi bio gotovo nezamisliv. Naravno, me\u0111usektorska saradnja, podr\u0161ka i zajedni\u010dko djelovanje u op\u0161tem interesu je od klju\u010dnog zna\u010daja u vanrednim situacijama, ali bih iskoristio ovu priliku da se osvrnem na aspekte koje je potrebno dodatno unaprje\u0111ivati. Potrebno je da se posebna pa\u017enja posveti planiranju i \u0161to intenzivnijem razvoju jake i dobro postavljene infrastrukture, jer to vidim kao osnovni kamen spoticanja koji ne samo \u0161to ote\u017eava rad komunalne privrede, ve\u0107 ujedno usporava sve dalje razvojne planove i projekte koji daleko prevazilaze polje djelovanja ovog sektora. Ovo je su\u0161tinski va\u017ean preduslov za savladavanje negativnih efekatai prevazila\u017eenje ekonomske krize u vanrednim okolnostima, poput ovih sa kojima se suo\u010davamo od po\u010detka 2020. godine. Kao neko ko je dobro upoznat sa stanjem komunalne infrastrukture na lokalnom nivou, svjestan sam u kolikoj mjeri trpimo gubitke uslijed starosti, dotrajalosti ili nefunkcionalnosti postoje\u0107ih infrastrukturnih sistema. Potrebno je na sistemski organizovan na\u010din pristupiti analizi postoje\u0107eg stanja i realno sagledati mogu\u0107nost unaprje\u0111enja, pove\u0107anja efikasnost pomo\u0107u inovativnih rje\u0161enja za odr\u017eavanje, uspostaviti \u0161iroku saradnju sa kolegama iz drugim zemalja i prakti\u010dno primjenjivati pozitivne prakse, uz istovremeno kreiranje razvojnih projekata na pro\u0161irenju\/ saniranju i odre\u0111ivanje adekvatnih modela finansijske podr\u0161ke za iste. U svemu tome je neophodno voditi ra\u010duna i o ljudskim resursima, u smislu \u0161kolovanja i edukacije potrebnih kadrova, kako bi stvorili ambijent za odr\u017eivo funkcionisanje cjelokupnog sektora i njegov dalji razvoj.<\/p>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/regionalnivodovod.me\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/Intervju-za-Glasnik-PKCG-povodom-Dana-Regionalnog-vodovoda-29.-septembra-2021.-2.jpg\")
<\/a><\/figure><\/div>\n\n\n\n